Cijene nekretnina još će nam rasti? Susjedi bi uskoro mogli još više kupovati

1 month ago 50

Sektor dobitnik u krizi svakako su nekretnine, rekla je Sandra Švaljek, zamjenica guvernera Hrvatske narodne banke, na nedavnom Kongresu menadžera u Opatiji, pa smo je pitali što se dalje na tom tržištu očekuje, odnosno kakva su predviđanja HNB-a o daljnjem kretanju cijena nekretnina.

“Cijene nekretnina u Hrvatskoj niz godina snažno rastu, mi to doista osjećamo, no Hrvatska tu nije izuzetak, iako mi imamo taj dodatni uzrok porasta cijena nekretnina, a to je potražnja nerezidenata, osobito u jadranskom dijelu Hrvatske. Ta potražnja sigurno neće nestati još neko vrijeme, za što imamo dva razloga. S jedne strane, to je ulazak u eurozonu, što Hrvatsku čini sigurnijom zemljom, odnosno ona se tako percipira, i drugo je ulazak u zonu Schengena, što također povećava atraktivnost Hrvatske za građane Slovenije i Italije, znači nama susjednih zemalja, kojima onda nekretnine u Hrvatskoj postaju još atraktivnije nego sada”, kazala je Švaljek za Novi list.

Troše se zalihe

Tako će još neko vrijeme očito biti izražen pritisak na rast cijena nekretnina, ali će se najvjerojatnije pod utjecajem prijetnje recesije u zemljema EU-a taj pritisak smanjiti. Hoće li doći do pada, zasad je prerano o tome govoriti, procjenjuje Švaljek. Kaže da je jedan od razloga za usporavanje rasta cijena nekretnina – poskupljivanje kredita.

“Svima koji su možda računali da uzmu u budućnosti kredit za kupnju nekretnine, sada s mogućim povećanjem troškova zaduživanja, s povećanjem kamata, takve planove možda postane teže realizirati, što će se naravno odraziti na tržište nekretnina”, kaže Švaljek.

Na pitanje hoće li građani radi konverzije u euro upravo u banke donijeti svih 30-ak milijardi kuna, koliko se procjenjuje da ih je u optjecaju, ili će birati neke manje »uočljive« načine zamjene, Švaljek kaže da će ljudi dio gotovine koju drže kod sebe vjerojatno polako i trošiti.

“Naime, prema mojim saznanjima, trenutačno se pojačano kupuju neka trajna potrošna dobra pa se i na taj način troše te zalihe. No, dio gotovine završava sasvim sigurno na računima građana, što se vidi i na povećanju štednih depozita, a koliko je toga iz gotovine koja se nekad držala u, kako se kaže, »madracima i čarapama«, teško je reći, tim više što mi stalno spominjemo mogućnost da se duže vrijeme kune mogu mijenjati u eure, pa čak kod HNB-a bez naknade i bez ikakvog roka. To daje građanima sigurnost i prilično su relaksirani po tom pitanju”, veli Švaljek.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter Facebook | Instagram.

Read Entire Article