Održana aktivnost suradničkog učenja „Studentski život tijekom i poslije pandemije COVID-19“

1 week ago 16

Slika \slike\Vijesti\2021\6-2021\student life.jpg

Aktivnost suradničkoga učenja pod nazivom Studentski život tijekom i poslije pandemije COVID-19 (Student Life during and post COVID-19 pandemic) održana je u online formatu u organizaciji Europskoga studentskog zbora i Ministarstva znanosti i obrazovanja RH u sklopu projekta SIDERAL - Socijalna i međunarodna dimenzija obrazovanja i priznavanja prethodnoga učenja.

U sklopu programa predstavljena je studija Student life during the COVID-19 pandemic lockdown: European-wide insights, koju je izradilo Sveučilište u Zadru u suradnji s Institutom za razvoj obrazovanja i Europskim studentskim zborom. Studiju je predstavila Karin Doolan sa Sveučilišta u Zadru naglasivši prednosti i nedostatke online studiranja. Među prednostima se nalaze fleksibilan raspored, autonomija u planiranju vremena, više vremena za učenje, više vremena za odmor, niži troškovi (nema putnih troškova), dobrobit bivanja s obitelji, zdravija prehrana, manje stresa. Među nedostacima ističu se odugovlačenje u učenju, cjelodnevni boravak pred računalom, nedostatak praktične nastave, nedostatak bliske interakcije s kolegama, nedostatak infrastrukture i pristupa studijskim materijalima, loša internetska veza, povećanje opterećenja itd. Također, fokus je na emocionalnom i mentalnom zdravlju studenata, ali i na grupama studenata koji odustaju od studija zbog prelaska na online nastavu.

Studija je dostupna na sljedećoj poveznici.

Voditeljica projekta SIDERAL Ana Jerković predstavila je provedene i nadolazeće aktivnosti projekta SIDERAL projekta usmjerenog na povezivanje nacionalnih i europskih politika socijalne inkluzije u visokom obrazovanju, kao i na priznavanje prethodnog učenja kao instrumenta veće uključivosti studenata iz ranjivih i podzastupljenih skupina.

Ninoslav Šćukanec Schmidt, izvršni direktor Instituta za razvoj obrazovanja i supredsjedatelj BFUG Savjetodavne skupine za socijalnu dimenziju, predstavio je analitičko izvješće NESET-a o utjecaju COVID-19 na visoko obrazovanje. U izvješću se navode neposredni utjecaj COVID-19 na socijalnu dimenziju visokog obrazovanja, kratkoročni utjecaj (sljedeća akademska godina) te srednjoročni utjecaj (do 2025.). Studenti iz ranjivih skupina su nerazmjerno pogođeni pandemijom te se suočavaju s nizom dodatnih izazova. Kratkoročno, više nema jednakog pristupa visokom obrazovanju svim skupinama studenata te su povećane šanse za napuštanje studija. Srednjoročno, pandemija će imati negativan utjecaj na pravednost i socijalnu uključenost u predtercijarno obrazovanje, no bit će potrebna dodatna istraživanja i analize kako bi se bolje razumio budući utjecaj COVID-19 na socijalnu dimenziju visokog obrazovanja, posebno uz prikupljanje, praćenje i analizu trendova. No, unatoč negativnom utjecaju pandemije na visoko obrazovanje, važno je razmotriti koje povoljne mogućnosti pruža online studiranje, kao i pozicioniranje socijalne dimenzije kao glavnog prioriteta u oporavku visokog obrazovanja nakon pandemije.

Helga Posset iz austrijskoga Federalnog ministarstva obrazovanja, znanosti i istraživanja predstavila je austrijski primjer odgovora na pandemiju, uz navođenje preporuka za daljnje razvijanje online studiranja kako bi postalo dostupno svima, ali i evaluaciju postojećih formata za buduće učenje i podučavanje. Potrebno je razviti institucionalnu otpornost visokog obrazovanja i obratiti pozornost na stope odustajanja, mentalno zdravlje studenata, eventualno smanjenje ispitnih aktivnosti te posebno učinke na ranjive i ugrožene skupine studenata.

Pegi Pavletić iz Europskoga studentskog zbora prezentirala je iskustva online studiranja na Sveučilištu u Camerinu u Italiji. Ovo sveučilište imalo je prethodno iskustvo sa saniranjem posljedica potresa 2016. godine, koje im je omogućilo brz prijelaz u digitalno okruženje tijekom COVID-19 pandemije. Primijenjen je hibridni model poučavanja, posebno za studente STEM područja, sveučilište redovito prikuplja povratne informacije od studenata kako bi osiguralo da imaju sve što im je potrebno za studij, a osoblje sveučilišta imalo je prioritet prilikom cijepljenja.

U raspravi je naglašeno da je potrebno usmjeriti veći fokus na psihičke i mentalne posljedice pandemije na studente, posebno zbog smanjene socijalizacije, te da je unatoč brzoj tranziciji na digitalno učenje i podučavanje u 2020. godini pandemija u dugom roku povećala razlike među različitim skupinama studenata te osjetno smanjila njihovu motivaciju, što dovodi do povećanog rizika od odustajanja od studija.

Na aktivnosti suradničkoga učenja sudjelovala su i dva člana Nacionalne skupine za unaprjeđenje socijalne dimenzije visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj.

Pisane vijesti | Projekti | Visoko obrazovanje

Read Entire Article